Odvjetnik u Belgiji
Cilj ovih stranica je pružiti široki uvid u neka važna polja belgijskog pravnog sistema te belgijskog poreznog sistema za osobe koje su nedavno došle u Belgiju ili koje su zainteresirane za belgijsko pravo.

Sudski sustav

Sudski sustav

U Belgiji postoji niz raznih sudova, ovisno o tipu predmeta, o svojstvu stranaka i o novčanoj važnosti predmeta.

LOKALNI / MAGISTRATSKI SUD (Juge de paix) i POLICIJSKI SUD (tribunal de police)

Juge de paix je nadležan za sve sporove do 2.500€ osim ukoliko je spor između dva poduzeća (« entreprises »), za što je nadležan trgovački sud. Juge de paix je jedini nadležan, koliki god novčani iznos bio u pitanju, za sve sporove koji se odnose na ugovore o najmu ili o zakupu nekretnina, za odnose između susjeda, za izvlaštenje i za služnosti.

Policijski sud je nadležan za prekršaje, lakša kaznena djela, zahtjeve za odštetu koji proizlaze iz prometnih nezgoda.

TRGOVAČKI SUD (tribunal de commerce)

Trgovački sud je nadležan za sporove između poduzeća, koji god iznos bio u igri. Isto je nadležan za stečajeve i sporove vezane uz stečajeve, za sporove između članova udjela u društvima.

RADNI SUD (tribunal du travail i ŽALBENI RADNI SUD : Cour de travail)

Ta dva suda su nadležna uglavnom za radne odnose, mirovine i za socijalna pitanja.

PRVOSTUPANJSKI SUD

Prvostupanjski sud se sastoji od civilnog, obiteljskog , kaznenog suda, odjela za prethodni postupak, odjela za maloljetnike, sud za primjenu kazni, ovršnog suda, istražnog suca i suda za hitne slučajeve.

CIVILNI – GRAĐANSKI SUD (tribunal civil)

Civilni sud je nadležan kad nijedan drugi sud nije posebno nadležan i ukoliko je spor vrijedan više od 2.500 €. Isto je nadležan za žalbe odluka juge de paix i u nekim slučajevima tribunal de police.

OBITELJSKI SUD

Taj novi sud je nadležan za sva pitanja u vezi s razvodom braka, privrjemenim mjerama za vrijeme braka, pitanja u vezi s pravima djece i smještaja djece kod jednog ili drugog roditelja, zahtjevima za održavanje, pobijanjem odluka kojom općinski službenik odbija sklopiti brak…

Važno: suprotno onome što postoji u hrvatskom pravu, zajednički život dviju osoba, koliko god dug bio (čak i ako se rodi dijete), ne može dovesti do neslužbenog braka između tih dviju osoba ukoliko one nisu službeno sklopile brak. To vrijedi za prava supružnika i za nasljedno pravo.

KAZNENI SUD (« tribunal correctionnel »)

Kazneni sud je nadležan za kaznena djela za koja nije nadležan porotni sud (koji se bavi najtežim zločinima).

ODJEL ZA PRETHODNI POSTUPAK (« chambre du conseil »)

Taj odjel prvostupanjskog suda je nadležan za istragu i odlučuje da li postoji dovoljno navoda (ne još dokaza) da bi se optuženik trebao suditi na kaznenom sudu ili biti oslobođen optužbe. Taj odjel isto odlučuje da li optuženik može ostati u istražnom zatvoru ili treba biti pušten na (eventualno uvjetnu) slobodu.

ODJEL ZA MALOLJETNIKE (« tribunal de la jeunesse »)

Taj odjel se bavi predmetima u vezi s maloljetnicima u opasnosti i s maloljetnicima koje se sumnjiči da su počinili kazneno djelo.

SUD ZA PRIMJENU KAZNI (« tribunal d’application des peines »)

Sud za primjenu kazni je nadležan za primjenu zatvorskih kazni viših od tri godine.

ISTRAŽNI SUDAC (« Juge d’instruction »)

Istražni sudac je odgovoran za istragu kaznenih i krivičnih djela. Istražuje objektivno, što znači da nije sa strane javnog tužiteljstva. Isto je odgovoran za pritvor, uhićenje i razne mjere kojima može doći do dokaza o krivnji ili nevinosti optužene osobe (inculpé).

OVRŠNI SUD (« Juge des saisies »)

Ovršni sud rješava sporove u vezi s ovrhama. Važno je znati da ovrhe provodi ovrhovoditelj (huissier de justice), na temelju pravomoćnih sudskih odluka. Ovršni sud se bavi samo sporovima oko ovrha.

SUD ZA HITNE SLUCAJEVE (« référé »)

Taj odjel, koji se zapravo zove Predsjednik suda (« Président du tribunal ») može donijeti privremene presude u hitnim slučajevima. Isti odjel postoji i na radnom sudu i na trgovačkom sudu. Važno je dobro provjeriti da li situacija stvarno hitna (na temelju zakona o parničnom postupku), jer ukoliko nije, sud za hitne slučajeveće jednostavno odbiti tužbu na tom temelju.

ŽALBENI SUD (« Cour d’appel »)

Žalbeni sud je sastavljen od sljedećih odjela : građanski odjeli, kazneni odjeli, odjeli za maloljetnike, optužni odjel (za prethodni postupak). U gotovo svim postupcima postoji mogućnost žalbe žalbenom sudu. Ipak, žalba nije moguća ako je već jednom uložena žalba (npr. nakon presude magistratskog suda se može žaliti prvostupanjskom sudu, ali nakon presude prvostupanjskog suda, ne može se dalje žaliti žalbenom sudu u istom postupku).

Osim izuzetaka, u građanskim i trgovačkim predmetima, rok za žalbu je od 30 dana od dana službenog uručivanja sudske odluke. Službeno uručivanje sudskih odluka se radi preko ovrhovoditelja (huissier de justice). U gotovo svim postupcima, ukoliko se uloži žalba, žalbeni sud odlučuje o svemu i ne vraća spor natrag na niži sud.

KADA SU PRESUDE OVRŠNE ?

Do 1.11.2015., prvostupanjske presude uglavnom nisu bile ovršne, što je značilo da su rok žalbe i žalba (ukoliko je bila uložena na vrijeme) suspendirali ovršnost. Od studenog 2015. je situacija potpuno promijenjena, tako da su danas sve sudske odluke (osim izuzetaka) direktno ovršne osim ako sud koji ih je donio ne odluči da nisu (što znači da je jedna od stranaka tražila da odluka ne bude ovršna, da je opravdala svoju molbu, te da je sud to prihvatio). Presude zbog izostanka (ukoliko se tuženik ne pojavi – jugement par défaut) ipak nisu ovršne ukoliko se ulozi « žalba » (« opposition ») pred istim sudom (ali i za to postoje izuzeci).

KASACIJSKI SUD (« Cour de cassation »)

Kasacijski sud nije Vrhovni sud Kraljevine Belgije već odlučuje samo o pitanjima materijalnog prava. Žalba (« pourvoi en cassation ») se može podnijeti samo protiv presuda protiv kojih ne postoje redovni pravni lijek i to na temelju povrede zakona ili općeg pravnog načela. Kasacijski sud može samo (osim rijetkih izuzetaka) ukinuti presudu te je poslati na drugu razinu suda koji je donio presudu (normalno drugi žalbeni sud) ili odbaciti žalbu. U slučaju ukidanja presude, sud kojem je predmet prebačen nije zakonski obavezan slijediti tumačenje zakona kasacijskog suda. Ipak, ukoliko i drugi put u istom predmetu dođe do žalbe pred kasacijskim sudom, tada se isti sastaje kao glavna skupština suda te donosi presudu koja mora biti poštivana.

USTAVNI SUD (« Cour Constitutionnelle » koji se prije zvao « Cour d’arbitrage »)

Ustavni sud provjerava ustavnost zakona. U Belgiji postoje federalni zakoni (« loi »), regionalni zakoni i zakoni zajednica (« décret »), te zakoni bruxelleske regije (« ordonnance »). Ustavni sud isto provjerava ustavnost i nadležnost svih zakona između regija, zajednica i federalne države. Sud može suspendirati i nakon toga eventualno i poništiti zakone. Isto tako može dati presudu u nekom postojećem sporu ukoliko sud to traži na temelju prethodnog pitanja (« question préjudicielle »). Ne može se ići pred Ustavni sud nakon što je spor okončan.

UPRAVNI SUD (Conseil d’état)

Upravni sud je nadležan za provjeru zakonitosti administrativnih odluka i akata. Može, u dosta rijetkim situacijama, suspendirati i eventualno poništiti odluke i akte javnopravnih tijela. Isto je nadležan kao kasacijski sud u slučaju žalbe protiv presuda upravnih sudova.

SUD EUROPSKE UNIJE U LUXEMBURGU

Zadaća Suda Europske unije je osigurati poštivanje prava u tumačenju i primjeni Europskih Ugovora. Taj sud nadzire zakonitost akata institucija Europske unije, osigurava da države članice poštuju obveze koje proizlaze iz Ugovora, i daje tumačenje prava Europske unije na zahtjev sudaca država članica (prethodno pitanje : question préjudicielle).

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBURGU

Zadatak Europskog suda za ljudska prava je osigurati da države poštuju prava i jamstva predviđena Europskom Konvencijom za ljudska prava (to naravno vrijedi za države koje su potpisale Konvenciju). Sudu se mogu obratiti pojedinaca (fizičke i pravne osobe) koje su iscrpile sve domaće pravne lijekove. Ponekad, i same države mogu pokrenuti postupak pred sudom. Ukoliko Sud utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više prava i jamstava, Sud donosi presudu koja je obvezujuća.

ARBITRAŽE

Arbitraža je postupak koji se vodi kod nedržavne institucije ili arbitra, kada su se stranke dogovorile, prije nastanka spora ili nakon nastanka spora, da žele da o ishodu njihovog spora odluči nezavisni arbitar (ili arbitražno vijeće). Postupak je tajan, uglavnom skuplji, ali uglavnom je brži i točniji (arbitri mogu biti specijalizirani u domeni, dok državni suci ne mogu biti specijalizirani u svim domenama. Odluke arbitražnog suca ili vijeća (« sentences arbitrales ») trebaju biti formalno potvrđene pred sudom (tribunal de première instance), te se mogu eventualno pobijati samo na temelju striktnih i uglavnom važnih pravnih načela.

Jezik na kojem se vodi sudski postupak ovisi o sudu na kojem se spor vodi. U Bruxellesu i okolici situacija može biti komplicirana.

Sudski troškovi u građanskim i trgovačkim sporovima

Sudski troškovi su nedavno povećani, te ovise o visini traženja (koja je novčana naknada tražena). Uglavnom strana koja izgubi snosi (makar je eventualno druga strana preplatila neke od tih troškova) troškove ovrhovoditelja (na početku, i eventualno na kraju spora), sudske pristojbe, troškove eventualnih vještaka, dio honorara i troškova odvjetnika koji je pobijedio (« indemnité de procédure » - vidite ovdje ispod), te honorare i troškove svog odvjetnika i posebni porez (« droits d’enregistrement »).

Honorari i troškovi odvjetnika u sporu

Honorare i troškove odvjetnika strane koja je pobijedila snosi strana koja je izgubila ali samo na paušalnom temelju, ovisno od visine traženja. To znači da gotovo nikada to nije dovoljno da pokrije sve stvarne honorare i troškove odvjetnika. Ipak, situacija se poboljšala promjenom zakona 2007., jer je prije toga zapravo svaka strana snosila svoje troškove (uz simbolično plaćanje troškova strane koja bi pobijedila).

Sud ipak može smanjiti ili povećati svotu koja teoretski pokriva troškove odvjetnika strane koja dobije spor ukoliko postoje posebne okolnosti za to. Temeljne su svote sljedeće :

Svota u igri Temeljna svota Minimalna svota Maximalna svota
Do 250€ 180,00€ 90,00€ 360,00€
Od 250€ do 750€ 240,00€ 150,00€ 600,00€
Od 750€ do 2.500€ 480,00€ 240,00€ 1.200,00€
Od 2.500€ do 5.000€ 780,00€ 450,00€ 1.800,00€
Od 5.000€ do 10.000€ 1080,00€ 600,00€ 2.400,00€
Od 10.000€ do 20.000€ 1.320,00€ 750,00€ 3.000,00€
Od 20.000€ do 40.000€ 2.400,00€ 1.200,00€ 4.800,00€
Od 40.000€ do 60.000€ 3.000,00€ 1.200,00€ 6.000,00€
Od 60.000€ do 100.000€ 3.600,00€ 1.200,00€ 7.200,00€
Od 100.000€ do 250.000€ 6.000,00€ 1.200,00€ 12.000,00€
Od 250.000€ do 500.000€ 8.400,00€ 1.200,00€ 16.800,00€
Od 500.000€ do 1.000.000€ 12.000,00€ 1.200,00€ 24.000,00€
Vise od 1.000.000€ 18.000,00€ 1.200,00€ 36.000,00€
Spor koji je nemoguće novčano procijeniti 1.440,00€ 90,00€ 12.000,00€

Osim izuzetaka, te svote nisu dovoljne da bi se pokrili svi honorari i troškovi odvjetnika. U svakom je slučaju odvjetnicima zabranjeno raditi na temelju pakta quota litis. To znači da odvjetnik ne smije dogovoriti sa strankom da će biti plaćen jedino u slučaju ukoliko dobije spor, na temelju postotka.

NASLJEDNO PRAVO

Belgijsko nasljedno pravo dosta sliči hrvatskom nasljednom pravu, u smislu da postoji nužni dio (réserve héréditaire) za potomke. Ukoliko preminula osoba ostavlja iza sebe supružnika i djecu, svi imaju pravo dobiti dio ostavine. Oporukom se isto može dodijeliti imovina.

Napiši komentar
Komentirajte prvi!
Besplatni
pravni savjeti
za državljane RH

U Veleposlanstvu,
svakog prvog četvrtka u mjesecu

Gdje se nalazimo?

Koristimo kolačiće

Kolačiće (eng. cookies) koristimo kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo, prikaz sustava navigacije i sl. Također koristimo i Google Analytics, koji sam, kao i mnoge druge stranice - koriste kolačiće.
Za više informacija pogledajte dokumente iz EU direktive za e-Privacy.

Nastavkom korištenja stranica slažete se da možemo postavljati ove vrste kolačića na vašem uređaju/računalu.

U redu Izbriši kolačiće